Dan neovisnosti
21. rujna, ponedjeljak
Povijesni kontekst
Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih, valovi nacionalnih pokreta zahvatili su mnoge sovjetske republike, uključujući Armeniju. Političke i etničke napetosti, posebno u vezi s regijom Nagorno-Karabah, dodatno su potaknule težnje za samostalnošću. Nakon pokušaja državnog udara u Moskvi u kolovozu 1991., armenske vlasti odlučile su raspisati referendum o neovisnosti, koji je rezultirao jasnom voljom naroda za stvaranjem suverene države.
Obilježavanje blagdana
Dan neovisnosti u Armeniji obilježava se svečano i s ponosom diljem zemlje. Glavne proslave održavaju se u glavnom gradu Erevanu, gdje se organiziraju:
* Vojne parade i svečane ceremonije
* Koncerti i kulturni programi na otvorenom
* Vatrometi i svjetlosne projekcije
* Polaganje vijenaca na spomenike poginulim borcima za neovisnost
Tijekom dana, građani ističu armenske zastave, a škole i javne ustanove često organiziraju edukativne programe o povijesti neovisnosti.
Simbolika i značaj
Dan neovisnosti simbolizira obnovu armenske državnosti nakon gotovo sedam desetljeća sovjetske vlasti. Također podsjeća na dugu povijest borbe armenskog naroda za očuvanje svog identiteta, jezika i kulture. Za mnoge Armence, ovaj dan nije samo politički događaj, već i izraz nacionalnog ponosa i jedinstva.
Međunarodni aspekt
Nakon proglašenja neovisnosti, Armenija je brzo stekla međunarodno priznanje. U prosincu 1991. postala je članica Zajednice Nezavisnih Država (ZND), a 1992. godine primljena je u Ujedinjene narode. Danas Armenija održava diplomatske odnose s brojnim zemljama i aktivno sudjeluje u međunarodnim organizacijama.
Dan neovisnosti ostaje ključni trenutak u suvremenoj povijesti Armenije, koji se svake godine slavi kao potvrda slobode, suvereniteta i nacionalnog identiteta.