Blagovijest
7. travnja, ponedjeljak
Povijesni i teološki značaj
Blagovijest ima duboko značenje u kršćanskoj teologiji jer označava trenutak kada Bog ulazi u ljudsku povijest na jedinstven način. Marijin pristanak – njezino „neka mi bude po riječi tvojoj“ – smatra se ključnim trenutkom slobodne suradnje čovjeka s Božjom voljom. Taj čin poslušnosti i vjere učinio ju je Majkom Božjom (Theotokos) i uzorom vjernicima.
Liturgijsko slavlje
U Katoličkoj Crkvi, Blagovijest se slavi kao svetkovina, što znači da ima viši liturgijski rang. Ako 25. ožujka padne u Veliki tjedan ili na Uskrs, blagdan se liturgijski prenosi na prvi slobodan dan nakon Uskrsa. U pravoslavnoj Crkvi, Blagovijest je također jedan od dvanaest velikih blagdana i uvijek se slavi 25. ožujka po julijanskom ili gregorijanskom kalendaru, ovisno o tradiciji.
Običaji i umjetnost
Blagovijest je kroz stoljeća nadahnula brojne umjetnike, pjesnike i glazbenike. Prizor Navještenja čest je motiv u kršćanskoj umjetnosti, gdje se Marija prikazuje u trenutku molitve ili čitanja, dok joj Gabrijel donosi vijest. U nekim krajevima, osobito u mediteranskim zemljama, ovaj blagdan se povezuje i s početkom proljeća i novog života.
Posebnosti blagdana
- Blagovijest se ponekad naziva i Navještenje Gospodinovo.
- U nekim kulturama, ovaj dan se smatra i Danom začeća Isusa Krista.
- U srednjem vijeku, 25. ožujka se u mnogim europskim zemljama smatralo početkom nove godine.
- Marijin odgovor arkanđelu smatra se modelom kršćanske vjere i poslušnosti.
Blagovijest je, dakle, blagdan koji povezuje nebo i zemlju, božansko i ljudsko, i podsjeća vjernike na snagu vjere, poniznosti i otvorenosti Božjoj volji.
Blagovijest u drugim godinama
- 2021 7. travnja, srijeda
- 2022 7. travnja, četvrtak
- 2023 7. travnja, petak
- 2024 7. travnja, nedjelja
- 2026 7. travnja, utorak