Dan sjećanja na revoluciju 1848. godine

15. ožujka, subota

Dan sjećanja na revoluciju 1848. godine
© ShutterStock
Dana 15. ožujka 1848. godine izbila je revolucija u Pešti, koja je bila dio šireg vala revolucionarnih gibanja diljem Europe poznatog kao Proljeće naroda. Pokrenuta od strane mladih intelektualaca, pjesnika i političkih reformatora, revolucija u Ugarskoj bila je usmjerena protiv apsolutističke vladavine Habsburške Monarhije i zahtijevala je nacionalnu neovisnost, građanske slobode i društvene reforme.

Povijesna pozadina
U prvoj polovici 19. stoljeća, Ugarska je bila pod vlašću Habsburške Monarhije, a mađarski narod sve je više zahtijevao autonomiju, ukidanje feudalnih odnosa i uvođenje ustavne vlasti. Inspirirani liberalnim idejama i događajima u Francuskoj i drugim europskim zemljama, mađarski reformatori, predvođeni osobama poput Lajosa Kossutha i Sándora Petőfija, mobilizirali su narod u borbi za političke i društvene promjene.

Ključni događaji 15. ožujka 1848.
Na dan izbijanja revolucije, skupina mladih intelektualaca, uključujući pjesnika Petőfija, okupila se u Pešti i pročitala "Dvanaest točaka" – popis zahtjeva koji su uključivali:

* slobodu tiska
* neovisnu mađarsku vladu u Budimu-Pešti
* godišnji parlament u Pešti
* ukidanje feudalnih privilegija
* jednakost pred zakonom
* nacionalnu gardu
* oslobađanje političkih zatvorenika

Tijekom dana, masa građana okupila se na ulicama, tiskare su zauzete kako bi se objavili revolucionarni tekstovi, a vlasti su bile prisiljene popustiti bez krvoprolića. Taj dan označio je početak mađarskog nacionalnog pokreta za neovisnost.

Posljedice i značaj
Revolucija je dovela do formiranja prve neovisne mađarske vlade pod vodstvom grofa Lajosa Batthyányja i donošenja travanjskih zakona koji su modernizirali državu. Međutim, sukobi s Habsburzima i drugim narodima unutar Kraljevine Ugarske eskalirali su u oružani sukob. Do kraja 1849. godine, uz pomoć ruske vojske, Habsburzi su ugušili revoluciju, a mnogi vođe su pogubljeni ili prognani.

Unatoč neuspjehu, revolucija iz 1848. godine ostavila je dubok trag u mađarskoj povijesti i identitetu. Smatra se temeljem moderne mađarske države i simbolom borbe za slobodu i neovisnost.

Dan sjećanja
Dan 15. ožujka obilježava se u Mađarskoj kao nacionalni praznik – Dan sjećanja na revoluciju 1848. godine. Tog dana diljem zemlje održavaju se svečanosti, polaganje vijenaca, recitacije Petőfijeve poezije i povijesne rekonstrukcije. Djeca i odrasli nose kokarde u nacionalnim bojama (crvena, bijela i zelena), a središnja proslava održava se u Budimpešti ispred Nacionalnog muzeja, gdje je Petőfi prvi put pročitao revolucionarne zahtjeve.

Ovaj blagdan ne samo da odaje počast povijesnim događajima, već i podsjeća na trajnu težnju mađarskog naroda za slobodom, pravdom i samoodređenjem.
Dan sjećanja na revoluciju 1848. godine – preostalo dana: 128. Kreirati odbrojavanje do događaja

Dan sjećanja na revoluciju 1848. godine u drugim godinama

Ova stranica koristi cookies. Nastavkom korištenja ove web-stranice pristajete na naša pravila o upotrebi kolačića.