Dan oslobođenja
15. kolovoza, petak
Povijesni kontekst
Tijekom Drugog svjetskog rata, teritorij tadašnje Kraljevine Jugoslavije bio je podijeljen između sila Osovine, a mnogi gradovi i sela bili su okupirani i podvrgnuti represiji. Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, predvođena partizanima pod vodstvom Josipa Broza Tita, vodila je višegodišnju borbu protiv okupatora i domaćih kolaboracionista. Oslobođenje gradova u proljeće 1945. označilo je kraj rata na ovim prostorima i početak izgradnje nove države.
Obilježavanje blagdana
Dan oslobođenja se u mnogim gradovima obilježava:
* Polaganjem vijenaca na spomenike palim borcima i civilnim žrtvama rata
* Organiziranjem svečanih akademija i kulturno-umjetničkih programa
* Održavanjem povijesnih izložbi i predavanja o antifašističkoj borbi
* Sudjelovanjem predstavnika lokalnih vlasti, udruga antifašista i građana
U nekim gradovima, poput Zagreba, Dan oslobođenja se obilježava 8. svibnja, kada su partizanske jedinice ušle u grad i preuzele vlast od njemačkih i ustaških snaga. Iako se nakon osamostaljenja Hrvatske smanjio službeni značaj ovog blagdana, mnoge udruge i dalje ga obilježavaju kako bi očuvale sjećanje na antifašističku borbu i žrtve koje su pale za slobodu.
Simbolika i suvremeni značaj
Dan oslobođenja ima snažnu simboliku jer podsjeća na vrijednosti slobode, otpora fašizmu i borbe za pravdu. U suvremenom društvu, obilježavanje ovog dana često potiče rasprave o povijesnom nasljeđu, identitetu i odnosu prema antifašizmu. Za mnoge građane, to je prilika da se prisjete važnosti zajedništva i solidarnosti u teškim vremenima.
Iako se politički stavovi prema ovom blagdanu razlikuju, Dan oslobođenja ostaje važan dio povijesne memorije i identiteta mnogih lokalnih zajednica.
Dan oslobođenja u drugim godinama
- 2021 15. kolovoza, nedjelja
- 2022 15. kolovoza, ponedjeljak
- 2023 15. kolovoza, utorak
- 2024 15. kolovoza, četvrtak
- 2026 15. kolovoza, subota