Dan sjećanja na genocid nad Armencima
24. travnja, četvrtak
Povijesni kontekst
Genocid nad Armencima dogodio se u kontekstu raspadajućeg Osmanskog Carstva koje je bilo uključeno u Prvi svjetski rat. Vlasti su Armence, koji su bili kršćanska manjina u većinski muslimanskom carstvu, optuživale za suradnju s neprijateljskim silama, osobito s Rusijom. Kao odgovor, Osmanska vlada, predvođena Mladoturcima, pokrenula je kampanju etničkog čišćenja s ciljem eliminacije armenskog naroda iz Anatolije.
Obilježavanje i međunarodno priznanje
Dan sjećanja obilježava se najintenzivnije u Armeniji, gdje se tisuće ljudi okupljaju kod Memorijala genocida u Erevanu – kompleksa Tsitsernakaberd – kako bi položili cvijeće i odali počast žrtvama. Armenska dijaspora diljem svijeta također organizira komemoracije, marševe i kulturne događaje.
Do danas je više od 30 zemalja službeno priznalo masakre nad Armencima kao genocid, uključujući Francusku, Njemačku, Kanadu i Sjedinjene Američke Države. Međutim, Turska, nasljednica Osmanskog Carstva, odbija koristiti pojam "genocid", tvrdeći da su smrti bile posljedica građanskog rata, gladi i bolesti, a ne planiranog istrebljenja.
Važnost sjećanja
Dan sjećanja na genocid nad Armencima ima duboko značenje za armenski narod i širu međunarodnu zajednicu. On simbolizira borbu za istinu, pravdu i priznanje povijesnih zločina. Također služi kao podsjetnik na važnost prevencije genocida i zaštite ljudskih prava u suvremenom svijetu.
Dan sjećanja na genocid nad Armencima u drugim godinama
- 2021 24. travnja, subota
- 2022 24. travnja, nedjelja
- 2023 24. travnja, ponedjeljak
- 2024 24. travnja, srijeda
- 2026 24. travnja, petak