Dan antifašističke borbe
22. lipnja, nedjelja
Povijesni kontekst
Nakon napada nacističke Njemačke na Sovjetski Savez 22. lipnja 1941., Komunistička partija Jugoslavije, uključujući i njezinu hrvatsku organizaciju, odlučila je započeti oružani otpor protiv okupatora. U tom kontekstu, skupina od oko 70 boraca, većinom komunista i simpatizera, okupila se u šumi Brezovica i formirala Prvi sisački partizanski odred. Odred je bio sastavljen uglavnom od Hrvata i predstavljao je početak šireg partizanskog pokreta koji će kasnije prerasti u Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije.
Važnost blagdana
Dan antifašističke borbe simbolizira otpor protiv totalitarizma, borbu za slobodu i demokraciju te podsjeća na važnu ulogu Hrvatske u antifašističkom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata. Hrvatski partizani, zajedno s drugim narodima tadašnje Jugoslavije, dali su značajan doprinos u borbi protiv nacističke Njemačke, fašističke Italije i domaćih kolaboracionističkih režima.
Obilježavanje
Dan antifašističke borbe obilježava se diljem Hrvatske polaganjem vijenaca, održavanjem komemoracija i kulturnih manifestacija. Glavna državna svečanost često se održava upravo u šumi Brezovica, gdje je osnovan prvi partizanski odred. Blagdan je prigoda za podsjećanje na vrijednosti antifašizma, koje su ugrađene i u temelje suvremene hrvatske države.
Zakonski okvir
Dan antifašističke borbe proglašen je državnim blagdanom Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 1991. godine, čime je potvrđena važnost antifašističke borbe u hrvatskoj povijesti. Iako se tijekom godina vodila javna rasprava o značenju i načinu obilježavanja ovog blagdana, on i dalje ostaje jedan od ključnih datuma u hrvatskom kalendaru državnih praznika.
Dan antifašističke borbe u drugim godinama
- 2021 22. lipnja, utorak
- 2022 22. lipnja, srijeda
- 2023 22. lipnja, četvrtak
- 2024 22. lipnja, subota
- 2026 22. lipnja, ponedjeljak