Dan oslobođenja Bugarske od osmanske vlasti
3. ožujka, ponedjeljak
Povijesna pozadina
Bugarska je pala pod osmansku vlast 1396. godine, nakon čega je uslijedilo više stoljeća borbe za očuvanje nacionalnog identiteta, jezika i vjere. Tijekom 19. stoljeća, u sklopu šireg procesa nacionalnog buđenja u jugoistočnoj Europi, Bugari su sve snažnije izražavali težnje za autonomijom i neovisnošću. Rusko-turski rat iz 1877.–1878. godine bio je izravna posljedica tih težnji, ali i šireg geopolitičkog interesa Rusije da proširi svoj utjecaj na Balkanu i zaštiti pravoslavne narode pod osmanskom vlašću.
Sanstefanski mir
Ugovor potpisan u San Stefanu (danas Yeşilköy, predgrađe Istanbula) predviđao je stvaranje velike autonomne Bugarske koja bi obuhvaćala veći dio Makedonije, Trakije i današnje Bugarske. Iako je ovaj ugovor kasnije revidiran na Berlinskom kongresu iste godine, 3. ožujka ostao je simbolom bugarskog oslobođenja i početka obnove nacionalne države.
Obilježavanje blagdana
Dan oslobođenja Bugarske od osmanske vlasti obilježava se svake godine 3. ožujka kao državni praznik. Taj dan se u cijeloj zemlji organiziraju svečane ceremonije, polaganje vijenaca, vojne parade i kulturni događaji. Najveća svečanost održava se na vrhu Šipka, gdje se nalazi spomenik poginulim ruskim i bugarskim vojnicima u jednoj od najvažnijih bitaka rata.
Simbolika i značaj
Ovaj blagdan ima duboko značenje za bugarski narod jer simbolizira kraj stoljetne borbe za slobodu, nacionalni ponos i zahvalnost prema onima koji su dali živote za neovisnost zemlje. Također, Dan oslobođenja podsjeća na važnost očuvanja suvereniteta i identiteta, te ostaje jedan od najvažnijih datuma u bugarskom kalendaru.