Dan ustava
5. lipnja, četvrtak
Povijesni značaj
5. lipnja 1849. godine donesena je prva Danska ustava, koja je okončala apsolutnu monarhiju i uspostavila ustavnu monarhiju. Ovaj dokument postao je temelj za demokratski razvoj zemlje. Također, tog dana 1953. godine donesena je nova verzija ustave, koja vrijedi i danas.
Glavne značajke praznika
Dan ustava u Danskoj ne prati velike narodne proslave ili vatrometi, kao što je to slučaj u drugim zemljama. Umjesto toga, obilježava se skromnije i svečanije:
* Održavaju se politički skupovi, govori i sastanci, osobito oni koje organiziraju političke stranke.
* Mnogi Danaci posjećuju parkove i slušaju govore političara i javnih djelatnika.
* Tog se dana raspravlja o pitanjima demokracije, ljudskih prava i građanskih sloboda.
* Neki objekti, trgovine i poduzeća zatvoreni su ili rade skraćeno.
Povezanost s pravima žena
5. lipnja simbolično je povezan i s pravima žena u Danskoj. Godine 1915. tog dana donesena je ustavna izmjena koja je ženama omogućila pravo glasa i sudjelovanje u izborima, što je bio važan korak prema rodnoj ravnopravnosti.
Moderni značaj
Danas se Dan ustava doživljava kao dan za razmišljanje o demokraciji, pravima građana i ulozi države. To je vrijeme kada Danci mogu cijeniti vrijednosti na kojima se temelji njihovo društvo i raspravljati o njegovoj budućnosti.
Zanimljiva činjenica
Iako Dan ustava nije službeni državni praznik s obaveznim slobodnim danom, smatra se jednim od rijetkih "nacionalnih dana" u Danskoj, budući da zemlja nema zaseban dan nezavisnosti.