Samiljeol
1. ožujka, subota
Povijesna pozadina
Nakon smrti korejskog cara Gojonga u siječnju 1919., među narodom se proširio osjećaj nezadovoljstva i želja za promjenom. Inspirirani američkim predsjednikom Woodrowom Wilsonom i njegovim načelima samoodređenja naroda, korejski intelektualci i studenti odlučili su organizirati nenasilni prosvjed. Dana 1. ožujka 1919., 33 korejska vođa potpisala su Deklaraciju o neovisnosti, koja je javno pročitana u parku Tapgol u Seulu. Uslijedili su masovni prosvjedi diljem zemlje, u kojima je sudjelovalo više od dva milijuna ljudi.
Reakcija japanske vlasti
Japanske kolonijalne vlasti reagirale su brutalno na prosvjede. Tisuće ljudi su uhićene, mnogi su pretučeni, a stotine su ubijene. Iako pokret nije odmah doveo do neovisnosti, imao je dubok utjecaj na korejsko društvo i međunarodnu svijest o korejskom pitanju. Također je potaknuo osnivanje Privremene vlade Koreje u egzilu, sa sjedištem u Šangaju.
Obilježavanje blagdana
Samiljeol se danas obilježava kao državni praznik u Južnoj Koreji. Državne institucije i škole su zatvorene, a diljem zemlje održavaju se svečanosti i komemoracije. Glavna ceremonija održava se u Seulu, često uz prisustvo predsjednika države, koji održi govor u čast onima koji su se borili za neovisnost. Korejska zastava, Taegukgi, ističe se na javnim i privatnim zgradama.
Značaj za korejski identitet
Samiljeol ima duboko simbolično značenje za korejski narod jer predstavlja hrabrost, jedinstvo i težnju za slobodom. Iako je prošlo više od jednog stoljeća od događaja iz 1919., duh Samiljeola i dalje živi kao podsjetnik na važnost nacionalnog jedinstva i borbe za pravdu.